Tjedan za nama obilježili su vremenski ekstremi diljem svijeta, ali i u Hrvatskoj.

U subotu se veći dio istočne obale SAD-a probudio na polarnim hladnoćama i opasno niskim temperaturama, dok se to područje oporavlja od velike mećave koja je proteklih dana donijela obilan snijeg i jake vjetrove.

"Koža se smrzava u minuti"

"To može biti vrlo opasno", rekao je meteorolog Dan Pydynowski. "Bilo koji nezaštićeni dio kože može se smrznuti u roku od minute", dodao je.

Val polarne hladnoće dogodio se dok su komunalne službe čistile prometnice i ulice od mećave koja je istok SAD-a pogodila u četvrtak i petak, prisilivši vlasti da zatvore stotine škola, glavne zračne luke i željezničke veze, piše Hina.

Prije nego što je prestala u petak, prva veća snježna oluja u 2018. donijela je sa sobom vjetrove brzine 113 km/h, snježne nanose od više od pola metra u dijelovima savezne države Mainea i oko 40 centimetara u Massachusettsu, objavio je nacionalni meteorološki zavod.

Ciklonska bomba

Oluja nazvana "ciklonskom bombom" zbog naglog pada tlaka zraka, privukla je ledeni zrak sa sjevera i tako donijela novi hladni val.

Val polarne hladnoće i obilne padaline odgovorne su za najmanje 18 smrtnih slučajeva u posljednjih nekoliko dana, uključujući petero poginulih na prometnicama Sjeverne Karoline i troje u Teksasu.

Gradovi od Houstona do Bostona pojačali su napore za zbrinjavanje beskućnika u skloništa. Vlasti su izvijestile da je zbog izloženosti hladnoći umrlo troje beskućnika u Teksasu.

Oko 500 pripadnika Nacionalne garde mobilizirano je zbog pomoći hitnim službama uzduž istočne obale, uključujući 200 u New Yorku.

Australija na 47,3 stupnjeva Celzijevih

U nedjelju je pak zabilježen najtopliji dan od 1939. godine u Sydneyju gdje je temperatura u predgrađu Penrith dosegnula 47,3 stupnjeva Celzijevih i zbog vrućine je bio prekinut teniski meč Australian Opena.

Meteorološki zavod je prvotno objavio da je to najtopliji dan u području Sydneyja kad je temperatura dosegla 47,1 stupanj u zapadnom predgrađu Penrith.

Na stadionu gdje se igra kriket bilo je izmjereno 57,6 stupnjeva u sredini terena.

Truly bizarre!

Traffic is crawling on the Hume Freeway near Broadford because it is MELTING!? pic.twitter.com/vBrFXcRDEX
— 3AW Melbourne (@3AW693) January 5, 2018

Natjecanje na međunarodnom teniskom turniru u Sydneyju također je obustavljeno kad su temperature premašile 40 stupnjeva Celzijevih. Francuskinja Kristina Mladenović, 11. igračica svijeta, prekinula je meč i na Twitteru napisala "Bila su 43 stupnja, a na igralištu možda i 50 u trenutku kada sam počela" te je izrazila žaljenje svojim fanovima, prenosi agencija AFP.

U širem području Sydneyja nametnuta je zabrana paljenja vatre kako bi se izbjegao rizik od požara, koji su uobičajeni u ljetnom razdoblju u Australiji.

Nekoliko požara već je zabilježeno u subotu, a veći broj kuća uništen je u državama Viktoriji i Južnoj Australiji.

Opasno razdoblje požara

U rujnu 2017. Australci su upozoreni da se pripreme na opasno razdoblje požara nakon jedne od najsuših zima dosad.

Više od 200 rekorda u temperaturi premašeno je širom Australije između prosinca 2016. i veljače 2017., s toplinskim valovima, požarima i poplavama tijekom ljetnih mjeseci.

Traffic at a stand still on the Hume outside Broadfoard due to melting tar @7NewsMelbourne @Y7News pic.twitter.com/mUocn6vzmN
— Steph Harris (@StephHarris26) January 5, 2018

Stručnjaci su upozorili da su temperature kopna i mora pogođene klimatskim promjenama koje vode još ekstremnijim vremenskim uvjetima.

Zbog relativno male naseljenosti (24 milijuna stanovnika) u odnosu na svoju površinu i velike ovisnosti o ugljenu kao energentu, Australija je jedan od najvećih svjetskih onečišćivača stakleničkim plinovima po glavi stanovnika.

Vrućine u Australiji uzrokovale topljenje asfalta

U subotu su temperature u Australiji bile malo niže, čak 7 stupnjeva Celzijevih, ali su svejedno dovele do topljenja asfalta na nekim mjestima, primjerice u državi Viktoriji i na otoku Tasmaniji.

Iako se najavljivalo da će u nedjelju doći do zahlađenja, temperature su samo porasle.

Poplave u Njemačkoj

Zbog visokog vodostaja Rajne, porajnske metropole Koeln i Duesseldorf poduzimaju mjere za zaštitu od poplave, a promet Rajnom od Koblenza do Duisburga je u potpunosti obustavljen, priopćili su u nedjelju gradovi uzduž Rajne.

Vodostaj Rajne u ponedjeljak bi, kako je priopćila uprava Koelna, mogao prijeći granicu od devet metara čime prijeti poplava staroj gradskoj jezgri oko čuvene katedrale. Šetalište uz Rajnu je već mjestimice poplavljeno.

U Duesseldorfu je pripremljeno 40 tisuća vreća s pijeskom za obranu od eventualnog izlijevanja Rajne.

In pictures: Authorities take precautions as rivers across #Germany continue to flood

Snow melting in the Alps and volatile weather patterns have caused rivers across Germany to break their banks, with some locals facing evacuation.https://t.co/6SFrZl9vzF - @SertanSanderson pic.twitter.com/KsDULOGEsD
— DW | Politics (@dw_politics) January 6, 2018

Kritična situacija

U subotu poslijepodne policija je patrolnim čamcima spasila nekoliko šetača koji su ostali odsječeni na jednom riječnom otoku nakon što ih je iznenadio nagli porast vodostaja.

Situacija je kritična i na južnim pritokama Rajne, Moselu i Saaru, ali i na Dunavu.

Smirivanje situacije očekuje se tek od utorka kada bi vodostaji trebali polako početi opadati.

Koeln su u prošlosti često pogađale velike poplave, posljednji put 1995. kada je poplavljeno cijelo područje starog grada.

Poplave i odroni tla u južnoj Njemačkoj

U petak su obilne kiše i otapanje snijega prouzročili poplave i odrone tla u južnoj Njemačkoj.

Stotinjak ljudi evakuirano je u gradu St. Blasienu u znak opreza zbog očekivanih vremenskih nepogoda. U drugim dijelovima države Baden-Wurttemberg policija je imala posla s poplavljenim prometnicama.

U gradu Kemptenu u Bavarskoj poplavljeni su podrumi i garaže, a obustavljen je riječni promet na rijeci Moselle i dijelovima rijeke Neckar.

U Španjolskoj tisuće ljudi bile zarobljene u snijegu

Nakon što su satima bili zarobljeni u snježnoj oluji na niskim temperaturama u nedjelju popodne spašeni su i posljednji vozači i putnici koji su tijekom noći ostali blokirani na autocesti u blizini Madrida, priopćile su službe spašavanja.U subotu u noći oko 70 kilometara autoceste između Madrida i Segovije u središtu Španjolske tijekom noći su blokirale obilne snježne padaline i zarobile vozače koji su se vraćali s praznika.

Između 3500 i 4000 vozača i putnika bilo je primorano noć provesti na autocesti, po španjolskom listu El Pais.

Heavy snow completely paralysed one of Spain's frequented motorways leaving drivers trapped inside cars for "more than 12 hours" https://t.co/vvftf5UKyX pic.twitter.com/GA6wQPyJPo
— euronews (@euronews) January 7, 2018

Slike koje je na Twitteru objavila španjolska služba spašavanja pokazuje radnike kako probijaju nanose snijega da oslobode vozače. Dijelovi autoceste i dalje su neprohodni za promet a očekuje se još snijega.

Blokirani vozači su se putem društvenih mreža žalili na sporost spašavanja, a neki su rekli da su satima bili bez hrane i goriva kojime bi zagrijali vozila.

"S obitelji sam, tu je dvoje djece, jedno od dvije godine i jedno od šest. Odrasli nisu jeli od jučer u podne. Djeca su dobila ono malo hrane što smo ponijeli, no od tada nisu ništa drugo jela", rekla je Sara Ramons, jedna od blokiranih putnika, španjolskoj televiziji.

Stručnjaci godinama upozoravaju na ekstremne uvjete zbog klimatskih promjena

Da će ekstremne vremenske pojave biti sve češće u Europi, ali i diljem svijeta stručnjaci upozoravaju već godinama. Tako kažu da će, ne zaustavi li se globalno zagrijavanje, ekstremni vremenski uvjeti izazivati čak 50 puta više smrtnih slučajeva u Europi.

Broj smrtnih slučajeva mogao bi narasti s 3000 na 152.000 godišnje, a najugroženija bi bila južna Europa, pišu znanstvenici u časopisu The Lancet Planetary Health. U tom području godišnje zbog posljedica klimatskih promjena umre 11 stanovnika po jednom milijunu, a predviđa se da će taj broj narasti na 700 po milijunu.

"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim
vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.

Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije, oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća".